![\"alt\"](\"http:\/\/serbianna.com\/analysis\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Archduke_Franz_Ferdinand_and_Sophie_19140628.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Historijski arhiv Sarajevo trenutno radi na zavr\u0161nim pripremama za posebnu izlo\u017ebu posve\u0107enoj Sarajevskom atentatu, koja \u0107e 26. juna biti otvorena u Pragu, u zgradi Ministarstva vanjskih poslova \u010ce\u0161ke Republike, a istovremeno i u Sarajevu, u okviru me\u0111unarodne konferencije o arhivskoj gra\u0111i iz Prvog svjetskog rata koja \u0107e biti odr\u017eana od 26. do 29. juna.<\/p>\n
Tim povodom u intervjuu za Agenciju FENA vr\u0161ilac du\u017enosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo mr.sc.Sejdalija Gu\u0161i\u0107 istakao da je izlo\u017eba, koja \u0107e od 15. jula do 15. augusta tako\u0111er biti postavljena u \u010ce\u0161kom kulturnom centru u Pragu, ra\u0111ena na osnovu zbirki i fondova Historijskog arhiva Sarajevo, a posebno iz Zbirke fotografija i razglednica.<\/p>\n
Pripreme za ovu izlo\u017ebu provode se u suradnji s ambasadoricom BiH u Pragu Dankom Savi\u0107, a pripremljen je 21 pano s oko 80 fotografija, koje govore o Sarajevskom atentatu, koji je poslu\u017eio kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.<\/p>\n
Naime, Gavrilo Princip, \u010dlan organizacije “Mlada Bosna” koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oru\u017eanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvr\u0161io je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu – Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914.<\/p>\n
– Dakle, izlo\u017eba je koncipirana na na\u010din da prati zvani\u010dan protokol dolaska Ferdinanda i Sofije u Sarajevu do trenutka atentata. Izlo\u017eba fotografijom dalje govori o posljedicama atentata u Sarajevu, o ispra\u0107aju Ferdinanda i Sofije iz Sarajeva, a zavr\u0161ava se sa 1921. godinom kada su posmrtni ostaci atentatora prene\u0161eni u Sarajevo i pokopani na groblju Sveti Marko- kazao je Gu\u0161i\u0107.<\/p>\n
Me\u0111u ukupno 690 fondova i zbirki Historijski arhiv Sarajevo posjeduje i Zbirku fotografija i razglednica, koja je uprkos svim neda\u0107ama za vrijeme rata uspjela ostati sa\u010duvana, te je dovedena danas u stanje da je mogu koristiti istra\u017eiva\u010di, pogotovo u vezi teme Prvog svjetskog rata i Sarajevskog atentata.<\/p>\n
– U posljednja \u010detiri mjeseca imamo upita od Amerike do Japana, jer smo jedna od rijetkih institucija koja ima tu vrstu arhivske gra\u0111e. Tako\u0111er je dosta tra\u017eena i gra\u0111a Gradskog poglavarstva iz tog perioda \u2013 navodi Gu\u0161i\u0107.<\/p>\n
Navode\u0107i da se posljednjih godina promijenila i istra\u017eiva\u010dka percepcija, ka\u017ee da se danas vi\u0161e interesuju za socijalni i kulturolo\u0161ki status, a manje za historiografske \u010dinjenice.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di se po njegovim rije\u010dima u posljednjih \u0161est godina uglavnom interesuju \u201e\u0161ta je to u nama Bosancima i Hercegovcima pa ratujemo svakih 50 godina\u201c, a posebno se zanimaju za kulturolo\u0161ki i etnolo\u0161ki karakter.<\/p>\n
Odgovaraju\u0107i na upit koliko to doprinosi bud\u017eetu Historijskog arhiva Sarajevo, ka\u017ee da ova ustanova radi po osnovu Cjenovnika o uslugama, na koji je saglasnost dala Vlada Kantona Sarajevo, navode\u0107i da je u odnosu na bh. gra\u0111anstvo daleko lak\u0161e naplatiti strancima, jer \u017eive u ure\u0111enom dru\u0161tvu.<\/p>\n
Osim od istra\u017eiva\u010da Arhiv ima finansijske koristi od televizija, kojima se u digitalnoj formi dostave fotografije u skladu sa za\u0161titom kolektivnih autorskih prava Arhiva.<\/p>\n
– S obzirom da u Arhiv dolaze srednjo\u0161kolci koji rade maturske radove, studenti i doktoranti zbog diplomskih, odnosno doktorskih radova, vodimo ra\u010duna o tim istra\u017eiva\u010dima u smislu da ih eventualno oslobodimo te vrste izdataka – rekao je Gu\u0161i\u0107.<\/p>\n
U tom kontekstu, priznaje da Arhiv ima problema, jer ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da ne ispunjava svoju obavezu \u2013 da nakon iskori\u0161tenog materijala jedan primjerak svog objavljenog rada dostave Arhivu.<\/p>\n
– To nije \u010dest slu\u010daj kod nas, dok su van granica BiH puno rigoroznija pravila po tom pitanju \u2013 ka\u017ee Gu\u0161i\u0107.<\/p>\n
Kako istra\u017eiva\u010di iz SAD-a ili neke druge dr\u017eave ne bi morali dolaziti u Arhiv da se upoznaju s njegovim sadr\u017eajem, uposlenici arhiva redovno odr\u017eavaju internetsku stranicu na kojoj se nalaze sve potrebne informacije.<\/p>\n
Pored kulturnog i nau\u010dnog aspekta, drugi veoma bitan segment djelatnosti Arhiva je nadzor nad radom registratura, odnosno \u201eupravni segment u smislu nadzora nad arhivskim poslovanjem svih institucija na podru\u010dju Kantona Sarajevo\u201c.<\/p>\n
Tako\u0111er, Arhiv na osnovu gra\u0111e iz svojih fondova i zbirki izdaje uvjerenja o zavr\u0161enim \u0161kolam, ste\u010denoj stru\u010dnoj spremi, radnom sta\u017eu…<\/p>\n
– Imaju\u0107i u vidu stepen razaranja za vrijeme rata, u Zakonu o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo (2001.godine) uvr\u0161ten je \u010dlan kojim smo nastojali da za\u0161titimo registraturnu i arhivsku gra\u0111u koja je nastala od 1992. do 1995. godine. Tako smo, imaju\u0107i u vidu njen zna\u010daj, u posljednjih \u0161est godina od civilnih struktura na podru\u010dju Kantona Sarajevo, prvensteveno op\u0107ina, preuzeli tu gra\u0111u \u2013 rekao je Gu\u0161i\u0107.<\/p>\n
U tom pogledu, navodi da Arhiv nema smje\u0161tajnih kapaciteta da preuzme svu gra\u0111u, \u0161to mu je po zakonu obaveza.<\/p>\n
– Arhivu nedostaje zgrada od 6.000 kvadratnih metara, jer Arhiv u svojim fondovima i zbirkama \u010duva 11 kilometara arhivske gra\u0111e koja obuhvata period od sredine 16. do kraja 20. stolje\u0107a \u2013 dodao je.<\/p>\n
Govore\u0107i o odnosu dr\u017eave prema arhivu na osnovu 30-godi\u0161njeg rada u arhivskoj slu\u017ebi ka\u017ee da taj odnos nije nikada bio na zavidnom nivou, navode\u0107i da trenutno Arhiv pored prostornih ima i kadrovskih problema, jer po sistematizaciji Arhiv treba da ima 37 uposlenih, a ima ih 25.<\/p>\n
Zatim, evidentan je problem edukacije kadra, jer danas po njegovom mi\u0161ljenju arhivist mora da bude i histori\u010dar, ali i pravnik, te informati\u010dki obrazovan i da poznaje strane jezike.<\/p>\n
– Tako nam nedostaje orijentalista, informati\u010dara, konzervatora i restauratora \u2013 istakao je Gu\u0161i\u0107, podsje\u0107aju\u0107i da u BiH za sada ne postoji studij arhivistike.<\/p>\n
Iz tog razloga smatra da, na primjer histori\u010darima koji zavr\u0161e Filozofski fakultet, treba tri do \u010detiri godine da se obu\u010de za posao arhiviste.<\/p>\n
Do kraja godine, kako je najavio u intervjuu za Agenciju FENA vr\u0161ilac du\u017enosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo Sejdalija Gu\u0161i\u0107, bi\u0107e dostupna Zbirka orijentalnih rukopisa u digitalnoj formi, dok se trenutno radi digitalizacija fonda Safvet-bega Ba\u0161agi\u0107a.<\/p>\n
(FENA)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Historijski arhiv Sarajevo trenutno radi na zavr\u0161nim pripremama za posebnu izlo\u017ebu posve\u0107enoj Sarajevskom atentatu, koja \u0107e 26. juna biti otvorena u Pragu, u zgradi Ministarstva vanjskih poslova \u010ce\u0161ke Republike, a istovremeno i u Sarajevu, u okviru me\u0111unarodne konferencije o arhivskoj gra\u0111i iz Prvog svjetskog rata koja \u0107e biti odr\u017eana od 26. do 29. juna. Tim povodom u intervjuu za Agenciju FENA vr\u0161ilac du\u017enosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo mr.sc.Sejdalija Gu\u0161i\u0107 istakao da je… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1379","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1379","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1379"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1379\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1383,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1379\/revisions\/1383"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1379"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1379"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1379"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}