{"id":1365,"date":"2014-04-16T13:03:21","date_gmt":"2014-04-16T11:03:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=1365"},"modified":"2018-07-16T13:19:27","modified_gmt":"2018-07-16T11:19:27","slug":"51-919-sarajlija-iz-1910-godine-na-internetu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=1365","title":{"rendered":"51.919 Sarajlija iz 1910. godine na internetu"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Okon\u010dan jedinstven projekt Historijskog arhiva Sarajevo: dvoje arhivista pet godina prepisivalo je podatke iz popisa obavljenog u BiH za vrijeme vladavine Austro-Ugarske.<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Gdje je u vrijeme popisa stanovni\u0161tva 1910. godine \u017eivio veliki knji\u017eevnik Isak Samokovlija? To je bilo u Had\u017ei Sulejmanovoj ulici na broju 22, u Sara\u010d Ismailovoj mahali. U istoj mahali, ali u ulici Banjski brijeg, vlasnik ku\u0107e bio je Josip \u0160tadler, vrhbosanski nadbiskup, u kojoj su stanovali neki zaposlenici Katoli\u010dke crkve. Isak Samokovlija je stanovao sa ocem Mojseom Isakom Samokovlijom u ku\u0107i \u010dija je vlasnica bila Sara Perera. Mojse je tada imao 47 godina, bio je vlasnik trgovine, a Isak je imao 21 godinu i u vrijeme popisa nalazio se na studijama u Be\u010du.Dr. Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107, jedan od najve\u0107ih bh. intelektualaca i jedna od najmarkantnijih li\u010dnosti moderne bosanske i bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti, te za\u010detnik bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog preporoda po\u010detkom 20. vijeka, istaknuti pjesnik, prevoditelj, histori\u010dar, politi\u010dar, predsjednik Bosanskog sabora, tada je stanovao u mahali Mimar Sinana, ulica Sunullah-efendijina br. 12, koja je ina\u010de zahvatala vi\u0161e sarajevskih mahala. Imao je 40 godina u vrijeme popisa, a u popisnom listu je stajalo 42, s napomenom &#8211; odoka &#8211; pisalo je da je knji\u017eevnik, narodni poslanik i zemljoposjednik, bez kmetova. Njegovo vlasni\u0161tvo je \u010dinio jedan \u010difluk. Zajedno sa njim u ku\u0107i, \u010dija je vlasnica bila Habiba Neretljak, stanovala su mu i bra\u0107a Teufik-beg, Muhamed-beg i Osman-beg, kao i sestra Kana. iz popisnog lista se vidi da su Ba\u0161agi\u0107i imali poslugu: Mustafu Slini\u0107a, Muharema Muzaferovi\u0107a i Zlatku Arnautovi\u0107.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/fudo2.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-1366 size-large\" src=\"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/fudo2-952x1024.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"860\" srcset=\"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/fudo2-952x1024.jpg 952w, http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/fudo2-279x300.jpg 279w, http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/fudo2-139x150.jpg 139w, http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/fudo2.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/a>Za razliku od Safvet-bega Ba\u0161agi\u0107a, Nura-hanuma Fadilpa\u0161i\u0107, udova prvog sarajevskog gradona\u010delnika Mustaj-bega Fadilpa\u0161i\u0107a, koja je poticala iz poznate porodice Grada\u0161\u010devi\u0107, bila je vlasnica 917 \u010difluka. Smatrali su je najve\u0107im zemljoposjednikom u BiH. Tada je imala 62 godine i \u017eivjela je sa sinovima Sadik-begom i Fadil-begom. Stanovala je u ku\u0107i koja je bila njeno vlasni\u0161tvo, u ulici Filipovi\u0107 obala, mahala \u010coban Hasan, u kojoj je tada \u017eivio, ali u ulici Skenderija 13, \u0106iro Truhelka, upravnik Zemaljskog muzeja. Vlasnik ku\u0107e u kojoj je stanovao Truhelka, ina\u010de ro\u0111en 1. februara 1865. u Osijeku, bio je Halid-beg Hrasnica. Truhelka je \u017eivio sa majkom Marijom, suprugom Danicom, sinom Branimirom i k\u0107erkom Agatom.Na potpuno drugom dijelu Sarajeva, stanovao je mladi Gavrilo Princip, dakle, u mahali \u0106emal-beg, II gradski kotar (Ko\u0161evo), ulica Jezero br. 10. U popisnom listu stoji da je 15-godi\u0161nji Gavrilo, koji \u0107e \u010detiri godine kasnije postati planetarno poznat nakon \u0161to je izvr\u0161io atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, bio postelja\u0161. Iznajmljivao je samo jedan krevet u stanu \u010diji je vlasnik bio A\u0107im Bo\u017ei\u0107, bakalin, rodom iz Glamo\u010da. Sa gimnazijalcem Gavrilom postelja\u0161 u sobi je bio 12-godi\u0161nji Nikola Princip, u\u010denik Trgova\u010dke \u0161kole.<\/p>\n<p>&#8220;Ne pi\u0161e u popisnom listu da li su bili u rodu i \u0161ta&#8221; &#8211; ka\u017ee nam arhivista Fuad Ohranovi\u0107 iz Historijskog arhiva Sarajevo. Zajedno sa Almirom Aliba\u0161i\u0107- Fideler, koja je trenutno na porodiljskom bolovanju, Ohranovi\u0107 je od 2009. unosio podatke vezane za popis 1910. godine.<\/p>\n<h5>Pet godina prepisivanja<\/h5>\n<p>&#8220;Kolegica je to po\u010dela sama raditi, onda sam se i ja priklju\u010dio, da bi na kraju sam zavr\u0161io. Sve je trajalo punih pet godina&#8221;, ka\u017ee Ohranovi\u0107. U me\u0111uvremenu su priredili i izlo\u017ebu posve\u0107enu tom popisu, prema kojem je sarajevsko okru\u017eje 1910. godine imalo 288.061 stanovnika.<\/p>\n<p>&#8220;Prebacili smo u elektronsku formu podatke zapisane rukom o 51. 919 stanovnika Sarajeva. Dakle, u pitanju je samo u\u017ee gradsko jezgro, koje su \u010dinili \u010car\u0161ija, Ko\u0161evo, Bjelave, Kova\u010di, Grad, Hrvatin, Bistrik- \u010cobanija&#8221;, navodi Ohranovi\u0107, napominju\u0107i da se svaki od tih sedam sarajevskih kotara ili rejona sastojao od mahala, a mahale, opet, od ulica.<\/p>\n<p>Grad Sarajevo je imao svoj poseban statut i bio izdvojen iz nadle\u017enosti Kotarskog ureda i Okru\u017ene oblasti Sarajevo, koja je obuhvatala i Vi\u0161egrad, Rogaticu, Fo\u010du, Visoko, Had\u017ei\u0107e&#8230; Prema ovom popisu, najvi\u0161e stanovnika \u017eivjelo je na Ko\u0161evu (9.519), a najmanje u petom kotaru Grad (Kastel)- 3.622.Ohranovi\u0107 isti\u010de da je to bio \u010detvrti popis stanovni\u0161tva za vrijeme Austro- Ugarske. Prvi je bio 1879, pa 1885, pa 1895, a ovaj iz 1910. bio je najdetaljniji. Obavljen je 10. oktobra, umjesto u aprilu, kako je prvobitno planirano, zbog izbora za Sabor i da se ne bi nanijela \u0161teta poljskim radovima. Podaci su upisivani u posebne ku\u0107ne liste s 36 rubrika. Zanimljivo je da one nisu bile jednake. Samo u Sarajevu, Biha\u0107u, Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci i u Travniku kori\u0161ten je isti obrazac. Na\u0161 sagovornik nije upoznat s tim kakvo je stanje ove popisno-arhivske gra\u0111e u drugim spomenutim gradovima, jedino zna da je tuzlanska, na\u017ealost, izgorjela u Drugom svjetskom ratu. No, izvjesno je: nakon \u0161to su Almira Aliba\u0161i\u0107- Fideler i on zavr\u0161ili svoj dio posla, slijedi programsko sre\u0111ivanje podataka, nakon \u010dega \u0107e svako mo\u0107i u\u0107i u ovu interesantnu bazu.<\/p>\n<h5>Prilog za porodi\u010dno stablo<\/h5>\n<p>&#8220;Prvi put u BiH imamo mogu\u0107nost da klikom do\u0111emo do podataka o svojim precima: gdje su \u017eivjeli, s kim, \u0161ta su posjedovali, \u010dime su se bavili, kakvo im je bilo bra\u010dno stanje, vjerska pripadnost, materinski jezik, pa \u010dak ima i rubrika o tjelesnom stanju. Mnogi \u0107e saznati ne\u0161to vi\u0161e o porodi\u010dnom stablu, a najvi\u0161e \u0107e biti obradovani istra\u017eiva\u010di austrougarskog perioda&#8221; &#8211; govori Ohranovi\u0107.<\/p>\n<p>Za\u0161to nisu skenirali liste, ne bi li bilo jednostavnije?<\/p>\n<p>&#8220;Nama je bilo va\u017eno do\u0107i do ta\u010dnog sadr\u017eaja popisnih listova, a kada imate rukopis onda je to ve\u0107i problem&#8221; &#8211; ka\u017ee Ohranovi\u0107, napominju\u0107i da se tada\u0161nje stanovni\u0161tvo dijelilo na bosanskohercegova\u010dke pripadnike, i njih je bilo najvi\u0161e, 33.573, zatim na dr\u017eavljane kraljevina i zemalja zastupanih u Carevinskom vije\u0107u- Austrija (8.595), na dr\u017eavljane zemalja ugarske svete krune (8.191) i na inozemce (1.560).<\/p>\n<p>&#8220;Popisiva\u010di su upisivali onako kako su \u010duli, pa nije bilo uvijek jednostavno odgonetnuti o \u010demu je rije\u010d. Zato smo ponegdje i napisali dva, tri mogu\u0107a naziva nekih gradova. Ina\u010de, posebno kada je u pitanju doma\u0107e stanovni\u0161tvo, za starosnu dob popisnika se \u010desto ka\u017ee otprilike&#8221; &#8211; isti\u010de Fuad Ohranovi\u0107, koji ne zna kada \u0107e se ovi podaci na\u0107i u virtualnom svijetu. Od para zavisi. U najboljem slu\u010daju, moglo bi biti za nekoliko mjeseci.<\/p>\n<p>Ohranovi\u0107 vra\u0107a na police ku\u0107ne listove, a na vrhu ostavlja onu s Gavrilom Principom:<\/p>\n<p>&#8220;On se sada najvi\u0161e tra\u017ei&#8221; &#8211; smije se arhivista.<\/p>\n<p><em>(Edina Kamenica)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Okon\u010dan jedinstven projekt Historijskog arhiva Sarajevo: dvoje arhivista pet godina prepisivalo je podatke iz popisa obavljenog u BiH za vrijeme vladavine Austro-Ugarske. Gdje je u vrijeme popisa stanovni\u0161tva 1910. godine \u017eivio veliki knji\u017eevnik Isak Samokovlija? To je bilo u Had\u017ei Sulejmanovoj ulici na broju 22, u Sara\u010d Ismailovoj mahali. U istoj mahali, ali u ulici Banjski brijeg, vlasnik ku\u0107e bio je Josip \u0160tadler, vrhbosanski nadbiskup, u kojoj su stanovali neki zaposlenici Katoli\u010dke&#8230; <a class=\"continue-reading-link\" href=\"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=1365\">Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1365","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1365","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1365"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1365\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3208,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1365\/revisions\/3208"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}