{"id":83,"date":"2014-09-03T15:27:40","date_gmt":"2014-09-03T13:27:40","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/wordpress1\/?page_id=83"},"modified":"2014-12-10T11:54:49","modified_gmt":"2014-12-10T09:54:49","slug":"biblioteka","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?page_id=83","title":{"rendered":"Biblioteka"},"content":{"rendered":"<p>Na samom po\u010detku rada HAS-a, preuzimanjem jednog dijela biv\u0161e op\u0161tinske biblioteke formirana je i biblioteka Arhiva. Dolaskom Hamida Dizdara na mjesto direktora Arhiva dolazi do razvoja biblioteke, koja \u0107e u narednih petnaestak godina prerasti u specijaliziranu arhivsku biblioteku.<\/p>\n<p>Krajem druge decenije postojanja, biblioteka Arhiva je sadr\u017eavala oko 20.000 naslova knjiga, \u010dasopisa, novina, prikupljenih putem poklona, kupovinom u antikvarnicama i knji\u017earama, otkupom od privatnih lica i pretplatom na \u010dasopise i novine.<\/p>\n<p>Sve ovo omogu\u0107ilo je da se Arhiv svrsta u institucije koje su primale tzv. &#8220;obavezni primjerak&#8221;, \u0161to je dodatno obogatilo bibliote\u010dki fond, a \u010dime je biblioteka &#8211; iz planirane referalne zbirke &#8211; prerasla u specijaliziranu biblioteku identi\u010dnu onima u nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkim institutima.<\/p>\n<p>Veoma bogat bibliote\u010dki fond uslovio je reviziju nakon \u010dega se vr\u0161io odabrani priliv bibliote\u010dke gra\u0111e, nabavkom literature iz oblasti arhivistike i srodnih disciplina, historije, pomo\u0107nih historijskih nauka, prava, filozofije, politike, te priru\u010dnika, enciklopedija i leksikona u cilju oboga\u0107ivanja biblioteke i inoviranja ve\u0107 postoje\u0107e sli\u010dne gra\u0111e.<\/p>\n<p>Biblioteka ima formirane odnosno tematske cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>nacionalna i kulturna historija;<\/strong><\/li>\n<li><strong>knjige i bro\u0161ure \u0161tampane u Bosni i Hercegovini i Sarajevu;<\/strong><\/li>\n<li><strong>novine i \u010dasopisi iz Bosne i Hercegovine i Sarajeva;<\/strong><\/li>\n<li><strong>izvje\u0161taji iz \u0161kola, kulturno-prosvjetnih dru\u0161tava, upravnih, zdravstvenih, privrednih institucija i organizacija i sli\u010dno;<\/strong><\/li>\n<li><strong>bosanskohercegova\u010dki zakoni i naredbe i posebno oni koji se odnose na grad Sarajevo;<\/strong><\/li>\n<li><strong>leksikoni, rje\u010dnici i enciklopedije.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Kasnije je izvr\u0161ena ponovna raspodjela bibliote\u010dke gra\u0111e, ali po UDK sistemu (raspore\u0111ena u deset grupa). Ovom pregrupisavanju na bibliote\u010dkim policama prethodio je temeljit posao odre\u0111ivanja UDK broja na katalo\u0161kim listi\u0107ima u abecednom katalogu, a ujedno je stvaran i stru\u010dni katalog. Osim deset osnovnih grupa:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>0 Op\u0161ta;<\/strong><\/li>\n<li><strong>1. Filozofija, Psihologija;<\/strong><\/li>\n<li><strong>2 Religija, Teologija;<\/strong><\/li>\n<li><strong>3 Sociologija, Politika, Ekonomija;<\/strong><\/li>\n<li><strong>4 (prazna);<\/strong><\/li>\n<li><strong>5 Prirodne nauke;<\/strong><\/li>\n<li><strong>6 Medicina, Tehnika, Poljoprivreda;<\/strong><\/li>\n<li><strong>7 Umjetnost, Rekreacija, Sport;<\/strong><\/li>\n<li><strong>8 Filologija, Jezici, Knji\u017eevnost;<\/strong><\/li>\n<li><strong>9 Historija, Geografija,<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>odre\u0111ivane su i podgrupe, unutar kojih su bibliote\u010dke jedinice smje\u0161tene na police abecednim redom. Kao zasebne cjeline uvedene su &#8220;<strong>Periodika<\/strong>&#8221; i &#8220;<strong>Raritetne knjige<\/strong>&#8220;.<\/p>\n<p>Obim, zna\u010daj i stanje gra\u0111e u samoj biblioteci zahtijevaju hitnu i temeljitu intervenciju tehni\u010dke za\u0161tite: prate\u0107e radione i laboratorije, kao \u0161to su restauratorsko-konzervatorska, laboratorija za mikrofilmovanje, reprografiju i knjigoveznica.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta mo\u017eemo o\u010dekivati da na\u0111emo u biblioteci?<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Raritetne knjige<\/strong> o Bosni pisane latinicom ili goticom, na latinskom, italijanskom, njema\u010dkom i na\u0161em jeziku nastale u periodu od XVI od XIX vijeka, a \u0161tampane u Rimu, Veneciji, Be\u010du, Zagrebu;<\/li>\n<li><strong>publikacije<\/strong> \u0161tampane u Vilajetskoj \u0161tampariji od 1867-1870;<\/li>\n<li>vrlo bogatu zbirku <strong>periodike<\/strong> od 1850. godine;<\/li>\n<li>niz <strong>vrlo vrijednih knjiga<\/strong> stru\u010dnog i op\u0107ekulturnog zna\u010daja.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Iz bogatog bibliote\u010dkog fonda izdvajamo tri monografske publikacije:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>SPECILEGIUM OBSERVATIONUM HISTORICOGEOGRAPHICARUM DE BOSNIAE REGNO HUNGARICI QUONDAM JURIS. Occasione armorum caesareorum hoc ano MDCCXXXVII in Bosniam motorum. \u0160tampana 1737. u \u0161tampariji Buartsi.<\/li>\n<li>ZEMLJOPIS I POVIESTNICA BOSNE od Slavoljuba Bo\u0161njaka (Ivana Franje Juki\u0107a), Zagreb, 1851. godine.<\/li>\n<li>MAXIMILIAN SCHIMEK\u2019S POLITISCHE GESCHICHTE DES K\u00d6NGREICHS BOSNIEN UND RAMA, vom Jahre 867 bis 1741., Wien, 1787.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Iz periodike izdvajamo:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Osmansko doba: BOSANSKI PRIJATELJ, Zagreb 1850-1870;<\/li>\n<li>Austro-ugarsko doba: BOSANSKO-HERCEGOVA\u010cKE NOVINE, izdanje iz 1880 i 1881.godine;<\/li>\n<li>Doba Kraljevine Jugoslavije: NARODNO JEDINSTVO, Sarajevo, 1918. &#8211; 1941.godine.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na samom po\u010detku rada HAS-a, preuzimanjem jednog dijela biv\u0161e op\u0161tinske biblioteke formirana je i biblioteka Arhiva. Dolaskom Hamida Dizdara na mjesto direktora Arhiva dolazi do razvoja biblioteke, koja \u0107e u narednih petnaestak godina prerasti u specijaliziranu arhivsku biblioteku. Krajem druge decenije postojanja, biblioteka Arhiva je sadr\u017eavala oko 20.000 naslova knjiga, \u010dasopisa, novina, prikupljenih putem poklona, kupovinom u antikvarnicama i knji\u017earama, otkupom od privatnih lica i pretplatom na \u010dasopise i novine. Sve ovo&#8230; <a class=\"continue-reading-link\" href=\"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?page_id=83\">Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":517,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-83","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/83","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=83"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/83\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1734,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/83\/revisions\/1734"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/517"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=83"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}