Početna
12. XII 1947. - Dan kada je preuzeta odgovornost za očuvanje vlastitog arhivskog naslijeđa PDF Ispis E-mail
Srijeda, 11 Decembar 2013 11:00
 Arhivska služba Bosne i Hercegovine 12. decembra obilježava 66 godina svog postojanja. Ovo je datum osnivanja Arhiva NR Bosne i Hercegovine (danas Arhiv BiH), a nepunih pola godine poslije formiran je i Arhiv Grada Sarajeva (danas Historijski arhiv Sarajevo). To je bio kamen temeljac za organiziranje arhivske službe i profesionalne arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini.
   
alt

Zašto je ovaj datum toliko bitan, društvu u cjelini?

Činjenica da se arhivska građa koja se odnosi na cjelokupnu prošlost Bosne i Hercegovine i rad svih njenih institucija više ne čuva samo u arhivima Turske, Austrije, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Engleske, Francuske, SAD-a, Njemačke, Rusije i Vatikana, govori o važnoj ideji i odluci da BiH sama skrbi i čuva svoje pisano kulturno-historijsko naslijeđe. 

Prije 66 godina bilo je vrijeme sazrijevanja i stasavanja - tada je preuzeta odgovornost za očuvanje bosanskohercegovačke pisane baštine. Stvaranjem arhivske službe Bosne i Hercegovine naša pisana baština ostaje u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Travniku, Bihaću i Tuzli da svjedoči o našoj prošlosti, odnosno o nama samima. To je vrijeme sazrijevanja ideje bosanskohercegovače državotvornosti i državnosti. To je odluka da se u Bosni i Hercegovini čuva ono što pripada državi i svim njenim građanima.
   
    alt
  
*  *  *
 
Živimo u vremenu u kojem je izražena potreba za snažnijim razvojem društvene svijesti o kulturi, njenom značaju za društvo i nas same, za poticanjem naprednijih inicijativa u institucionalnoj i vaninstitucionalnoj sferi kulture, te saradnjom i partnerstvom unutar različitih sektora kulture i društva uopće. Zato je svrsishodno pružati što veći poticaj očuvanju i vrednovanju kulturnog i prirodnog naslijeđa. Također, važno je i postojanje stabilnih, savremenih i kreativnih baštinskih ustanova. Baštinske ustanove/institucije i djelatnosti, između ostalog, značajno učestvuju u procesima socijalizacije i razvijanja identiteta pojedinca i društva.

No, nalazimo se u vremenu u kojem je institucionalni nukleus naše nauke, obrazovanja i kulture  – Zemaljski muzej BiH – prestao sa radom. Sudbina Zemaljskog muzeja kao tamni oblak nadvila se nad cjelokupnom institucionalnom kulturom u Bosni i Hercegovini. Suočeni smo, zapravo, s najvećim izazovom: borbom protiv ravnodušnosti i mirenja sa takvim stanjem. No, da li smo u toj borbi već poraženi?

Zapitajmo se zbog čega jedno društvo, zajednica i pojedinac imaju potrebu sjećati se i pamtiti vremena i događaje iz prošlosti. To je ona ista potreba koju čovjek, društvo i zajednica imaju kako bi sigurno hodili kroz sadašnjost i budućnost. Upravo su baštinske institucije i baštinske djelatnosti one koje isijavaju svjetlost na tom putu, a ta svjetlost jeste naše kolektivno i individualno pamćenje. 
 
alt
Nažalost, u današnjoj Bosni i Hercegovini arhivske, muzejske, bibliotečke i srodne baštinske i informacijske ustanove moraju neprestano braniti i obrazlagati razloge zbog kojih su one uopće potrebne društvu i državi. Jedno od najbitnijih načela baštinskih djelatnosti, a time i arhivske, jeste načelo očuvanja kulturne baštine, ali i načelo društvene svrsishodnosti i univerzalnosti informacijsko-baštinskih djelatnosti.
  
Baštinske ustanove u našoj zemlji nalaze se u izuzetno složenom i specifičnom tranzicijskom procesu koji je neizvjestan iz najmanje dva razloga: prvi je, najblaže rečeno, gubitak želje, odgovornost i sluha za potporu i učešće relevantnih državnih institucija u razvoju i očuvanju baštinskog sektora, a drugi jeste rapidno zaostajanje u materijalnom, tehnološkom, informacijskom i intelektualnom aspektu bosanskohercegovačkih baštinskih ustanova za onima u regiji i Evropi.

Ovaj datum je dobra prilika da se naglasi da je baštinskim institucijama u Bosni i Hercegovini potrebna hitna podrška - prije svega razumijevanje za značaj i potrebe baštinsko-informacijskog sektora – arhiva, biblioteka, muzeja, zavodā za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i drugih srodnih ustanova. 

Neophodno je ići ukorak sa susjedima i Evropom kada je u pitanju informatizacija baštinskog sektora i sve ono što ona podrazumijeva: softverska rješenja, mikrofilmovanje, digitalizacija, e-arhivi, e-biblioteke, e-muzeji, online katalogizacija, dostupnost, zaštita, edukacija, saradnja te praćenje međunarodnih standarda i trendova.

To je diskurs koji struci treba nametnuti baštinska akademska zajednica po pitanju inicijative, projekata i strategija koje se tiču kulturnog, odnosno baštinskog sektora.

Izuzetno je važno tražiti pozitivne primjere u Bosni i Hercegovini, te iste promovirati. Potrebno je mijenjati imidž arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini, a ovaj proces mora krenuti od ovdašnjih arhiva, odnosno od praksi njihovih djelatnika.
  
alt
   
Također, odgovornost djelatnika u kulturno-baštinskim ustanovama prema svom poslu, ustanovi i struci te prema profesionalnoj inicijativi i komunikaciji pitanje je od ključnog značaja. Kvalitetan odnos arhivista i drugih stručnjaka prema ovoj baštinskoj djelatnosti je nešto što valja stalno preispitivati i nadograđivati.

Upravo iz tih razloga potrebno je odgovoriti izazovu, pokazati energičnost te crpiti znanja i pozitivna iskustva drugih.

Moramo preuzeti odgovornost i pokazati da smo sposobni za ponovno stasavanje i sazrijevanje, baš kao što su tu odgovornost preuzeli i pokazali naši prethodnici prije 66 godina.
 
Historijski arhiv Sarajevo
direktor Haris Zaimović
 
34 godine od proglašenja Dana arhivā BiH PDF Ispis E-mail
Srijeda, 11 Decembar 2013 10:13
alt

ДРУШТВО АРХИВСКИХ РАДНИКА
Конференција
 
Број: 34/79
Теслић, 15. 6. 1979. године
 
На основу члана 24. Статута Друштва архивских радника Босне и Херцеговине, а на иницијативу појединих архивā из СРБиХ о проглашењу дана архивā у Босни и Херцеговини, на изборној Конференцији Друштва архивских радника БиХ одржаној у Теслићу 15. јуна 1979. године, донесена је
 
О Д Л У К А
о проглашењу дана архивā у Босни и Херцеговини
 
1.
Проглашава се 12. децембар даном архивā у Социјалистичкој Републици Босни и Херцеговини.
 
2.
Обиљежавање овога значајног датума наше културне историје када је 12. децембра 1947. године основан Архив Босне и Херцеговине, имаће прије свега радни карактер. Друштво архивских радника и архиви организоваће тај дан тако да се јавности истакну резултати које је архивска служба у Босни и Херцеговини постигла у протеклој години. Путем средстава јавног информисања, пригодним публикацијама, изложбама, предавањима, организованим посјетама пионира и омладине архивима и на друге начине приказаће се јавности културне вриједности које архиви чувају и упознати са суштином и друштвеним значајем архивске дјелатности.
 
3. 
Предсједништво Друштва архивских радника БиХ за архивску службу у цјелини, а сваки архив посебно, сачиниће, најдаље до 1. септембра сваке године, програм обиљеђавања дана архивā.
 
4.
Ова одлука ступа на снагу даном њеног усвајања.
 
ПРЕДСЈЕДАВАЈУЋИ ПРЕДСЈЕДНИШТВА
Бабић Владимир, с.р.

(Glasnik arhiva i arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, br. 18/19, 1978-79)
 
Uz 12. Decembar - Dan arhivâ i arhivske službe BiH PDF Ispis E-mail
Utorak, 10 Decembar 2013 11:03
U kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine među važne datume pripada i 12. decembar 1947. godine kada je proglašena Uredba o Državnom arhivu Narodne Republike Bosne i Hercegovine i kada je započela organizirana zaštita arhivske građe u Bosni i Hercegovini.
   
alt

Jasno je da je relativno slaba sačuvanost arhivske građe kao nezaobilaznog historijskog izvora i neprocjenjive kulturne baštine posljedica upravo kasnog osnivanja arhivskih ustanova i uspostave arhivske službe.
  
alt
  
Ugledna kanadska arhivistica Barbara Craig izrekla je istinu da "ukoliko nemate ništa na što možete pogledati unatrag s ponosom, nemate ništa u šta bi ste gledali unaprijed s nadom".

U UNESCO-ovoj deklaraciji iz 1966. Godine stoji: "Svaka kultura ima dostojanstvo i vrijednost koji se moraju poštovati i sačuvati. Svaki narod ima pravo i dužnost da razvija vlastitu kulturu. U toj bogatoj raznovrsnosti i kroz uzajamne utjecaje one se očituju jedna u drugoj. Sve kulture svijeta čine dio naslijeđa koje pripada cijelom čovječanstvu".
  
alt
  
I danas je važno pozvati se na Preporuku Vijeća Evrope R(2000)13 da "razumijevanje novije evropske historije može pridonijeti sprečavanju sukoba".

Arhivi u Bosni i Hercegovini su uprkos izazovima, iskušenjima i nedaćama učinili da kroz profesionalna dostignuća dobiju pečat zrelosti i izrastu u ugledne institucije kulturnog i znanstvenog života u Bosni i Hercegovini.

Nije nimalo lako dati odgovor na pitanje šta nije dobro u našoj arhivskoj službi, a "biti arhivist, znači nositi zvanje u društvu nepoznato, često nezahvalno, nepriznato i pocijenjeno", kako zapisa mladi kolega dr. Andrej Rodinis, stoga je potrebna neka vrsta obnove i svestranog angažovanja, kako bi arhivi postali ustanove vrijedne poštovanja.
  
alt
  
I ovaj 12. decembar dočekujemo s nadom i radošću.

Direktor Arhiva BiH
Mr Šaban Zahirović
 
Izložba "Gradovi i trgovišta na hrvatsko-štajerskoj granici" PDF Ispis E-mail
Petak, 06 Decembar 2013 12:51
 Povodom obilježavanja Dana arhivske djelatnosti u BiH, Historijski arhiv Sarajevo će postaviti gostujuću zajedničku izložbu arhiva "GRADOVI I TRGOVIŠTA NA HRVATSKO-ŠTAJERSKOJ GRANICI".

Izložba će biti svečano otvorena u Muzeju Sarajeva (Brusa Bezistan), Abadžiluk 10, u četvrtak, 12. decembra 2013. godine s početkom u 14 sati.

Radujemo se Vašem dolasku!
  
alt
 
Naš arhivski tehničar Irfan Đešević u kratkom filmu državne televizije PDF Ispis E-mail
Petak, 06 Decembar 2013 10:43
Kratki film BHT1 o našem arhivskom tehničaru Irfanu Đeševiću sada možete pogledati i na našem webu. Irfan je angažiran na poslovima u Historijskom arhivu Sarajevo i Kinoteci BiH, što ga čini jedinstvenim po obavljanju specifičnih poslova u domenu očuvanja kulturnohistorijske baštine.

Za gledanje videa kliknite na sliku ispod.
  
alt


 
HAS na 7. IIAS Jesenjoj arhivskoj školi PDF Ispis E-mail
Srijeda, 06 Novembar 2013 11:22
Od 21. do 27. oktobra 2013. godine, u organizaciji Međunarodnog instituta za arhivske nauke u Trstu i Mariboru (IIAS T/M – International Institute for Archival Science of Trieste and Maribor) uz saradnju Centralne evropske inicijative (CEI), Državnog arhiva u Trstu, Javne agencije za istraživačku djelatnost Republike Slovenije i Ministarstva za kulturu Italije održani su IIAS autumn archival school 2013. – profesionalni trening kurs o pitanjima vezanih za tematiku Istorija arhiva i arhivske nauke od 1950. godine do danas i Komunikacija mladih generacija i ustanova zaštite kulturne baštine, te 23. International Archival Day  (23. Međunarodni arhivski dan).
 
alt

Predavanja na konferenciji pratili su i arhivisti polaznici 7 IIAS Jesenje arhivske škole, a ispred Historijskog arhiva Sarajevo, arhivsku školu pohađala je Aleksandra Pijuk-Pejčić.
 
alt
 
Učešće u školi je uzelo 29 polaznika iz 13 zemalja i to iz: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Estonije, Mađarske, Italije, Makedonije, Crne Gore, Omana, Rumunije, Rusije, Srbije, Slovenije i Ukrajine.

Na konferenciji upriličenoj povodom 23. Međunarodnog arhivskog dana (23. International Archival Day), učešće su uzeli predstavnici 26 zemalja: Barbadosa, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bjelorusije, Estonije, Indije, Italije, Makedonije, Južne Afrike, Mađarske, Malezije , Poljske, Njemačke, Rumunije, Rusije, SAD, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Ukrajine, Francuske, Češke Republike, Čilea i Španije.
 
alt
 
Poslije konferencije, polaznici 7 IIAS Jesenje arhivske škole pratili su predavanja koja su održavana u prostorijama Državnog arhiva Trst i prostorijama Univeriziteta u Trstu, a predavači su bili: dr Giulia Barrera, dr Francis Gabara, dr Miroslav Novak, dr Mariello Guercio, mr Antonio Monteduro, dr Helina Tennasilm i mr Zdenka Semlic Rajh.
 
U Konjicu promovirane "Nove kajde za stare sevdalinke Mustafe Mulalića" PDF Ispis E-mail
Petak, 01 Novembar 2013 09:52
 U prepunoj "Bosanskoj sobi" Centra za kulturu Narodnog univerziteta Konjic jučer je, u okviru manifestacije "Večeri duhovne muzike islama" održana promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo "Nove kajde za stare sevdalinke Mustafe Mulalića" autora Sejdalije Gušića.
    
alt
   
Publici su se obratili organizator manifestacije Benjamin Mušinović, te promotori: direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović, direktor Muzeja Sarajevo Amra Madžarević i arhivski savjetnik mr Sejdalija Gušić.
    
alt
    
Promociju je uveličao bosanskohercegovački interpretator sevdaha i sazlija Avdo Lemeš, performansom na tradicionalnom instrumentu sazu.
   
alt
    
Zahvaljujemo g. Vehidu Šišiću na ustupljenim fotografijama.
 
Večeri duhovne muzike islama u Konjicu PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 28 Oktobar 2013 08:05
Centar za kulturu Narodnog univerziteta Konjic, KUU "Sejfullah" Konjic i Omladinski krug Medžlisa IZ-a Konjic organizuju manifestaciju "Večeri duhovne muzike islama", koja će biti održana od 4. X do 23. XI 2013. godine u Konjicu.
  
U sklopu manifestacije će direktor HAS-a Haris Zaimović, arhivski savjetnik Sejdalija Gušić i direktor Muzeja Sarajevo Amra Madžarević promovirati knjigu "Nove kajde za stare sevdalinke Mustafe Mulalića".


   
alt
alt
 
Ravnodušnost je najveći izazov PDF Ispis E-mail
Utorak, 08 Oktobar 2013 08:23
"Uvijek je izazov uhvatiti se ukoštac sa dokumentima, pronaći njihovu glavu i rep, upoznati se s njima i preko njih oživjeti prošlost, ljude, te naći neki zanimljiv podatak, to je kao da ulazite u neku vremensku mašinu", priča Haris Zaimović

piše: Zdravko Čupović (Start BiH)

alt

U Historijskom arhivu Sarajevo čuva se oko 11 kilometara (jedan dužinski metar je arhivska mjerna jedinica) arhivske građe koja tretira društveni, urbani, politički, privredni, prosvjetni, kulturni i upravni razvitak Sarajeva i BiH, ali i regije.

U njemu se nalazi kompletna arhivska građa Gradske uprave Sarajeva od 1878. do današnjih dana.

Arhivi kao baštinske i informacijske ustanove bave se evidentiranjem, prikupljanjem, čuvanjem, sređivanjem, obradom, popisivanjem, izradom baze podataka, korištenjem te prezentiranjem arhivske građe. Arhiv također izdaje saglasnost na Listu kategorija, odnosno šta se izdvaja iz registraturne u arhivsku građu, koliko godina se čuva određeni dokument, te šta se trajno odvaja i čuva.

PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST

U arhivsku građu spadaju svi pisani, štampani, fonografisani, fotografisani, crtani, elektronski i na druge načine zabilježeni podaci koji su nastali radom organa vlasti i uprave, sudstva, raznih institucija, organizacija, preduzeća, porodica i pojedinaca, koji su značajni za našu kulturu, istoriju i baštinu te za rad uprave kad su u pitanju pravno-imovinski odnosi, sudski postupci te postupci dokazivanja radnog staža, školovanja...

- Sve u svemu arhivisti su zaista istinski čuvari pisane baštine jedne zemlje, jednog grada i društva uopće. Oni ne samo da čuvaju to pisano blago već ga pokušavaju aktualizirati i svojim radovima i izložbama isprovocirati današnje društvo da se kroz tu svjetlost prošlosti obasja i naša sadašnjost i budućnost - govori za Start BiH Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo.

Koliko se o arhivi vodi računa u svijetu, najbolje ilustruje podatak da je novi objekt Državnog arhiva u Francuskoj koštao nevjerovatnih 300 miliona eura, dok je, nakon urušavanja Kelnskog arhiva, potrošeno 60 miliona eura u spasavanje pisane baštine koja se nalazila u njemu.

- Pored Gazi Husrev-begove biblioteke, u našem arhivu nalazi se, slobodno možemo reći, druga po kvaliteti i kvantiteti orijentalna zbirka u BiH. Također su tu značajne i druge zbirke poput fotografija i razglednica, plakata, karata i mapa, pečata te zbirka Varia - kaže Zaimović.

Za svoje emisije arhiv je često koristila urednica dokumentarnog programa TVSA Selma Tahirović, koristio ga je Valerijan Žujo koji je radio Leksikon Sarajeva, Biljana Srbljanović koja je koristeći dokumente iz Historijskog arhiva Sarajevo pisala dramu, zatim poznati novinar i publicista Tim Butcher koji na osnovu ove arhive piše priču o Gavrilu Principu...

Zaimović ističe da istraživači koji dolaze u ovaj arhiv nisu samo historičari ili orijentalisti, već ima i ljudi koji se bave razvojem infrastrukture, arhitekturom, muzikom, teologijom, kulinarstvom, lingvistikom i drugim oblastima. Godišnje ih bude više od stotine iz cijelog svijeta.

Institucija, međutim, ima značaj i u svakodnevnom životu građana.

- Privatna i pravna lica dnevno podnesu više desetina zahtjeva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te za dokazivanje radnog staža i školovanja. Tužilaštva, MUP-ovi, obavještajne agencije stalno šalju upitnike za pojedine informacije u sklopu svojih istraga i provjera podataka - kaže Zaimović.

NACIONALNI SPOMENICI BiH

No, o samoj vrijednosti ovih 11 kilometara arhiva, njemu je teško govoriti.

- Da li možemo procjenjivati značaj i vrijednost pisane baštine? Da li ona ima cijenu? U suštini, koliko je nama stalo do nje, toliko ona vrijedi. Ono što želim reći jeste, koliko je nama stalo do nas samih, našeg društva, države, grada i naše prošlosti, toliko će nam biti važna naša budućnost i značaj arhiva - poručuje Zaimović.

U desetak arhiva u BiH radi oko osamdesetak djelatnika, uključujući arhiviste, arhivske tehničare i drugo osoblje, dok komparacije radi, u znatno manjoj Crnoj Gori u tamošnjim arhivima radi oko 180 ljudi.

Zaimović ipak sa zadovoljstvom ističe da su arhivski djelatnici jedini baštinski djelatnici u BiH koji imaju svoje krovno udruženje na državnom nivou u kojem su svi ukljuučeni. 

Pored brojnih kongresa i savjetovanja, u BiH izlaze i stručni časopisi iz oblasti rada arhiva i arhivistike poput Glasnika Arhiva BiH i Arhivističkog udruženja BiH, Arhivska praksa, Glasnik arhivskih radnika RS i Građa Arhiva BiH.

Najveći arhivi su Arhiv Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv Sarajevo, Arhiv Republike Srpske, te Arhiv Tuzlanskog kantona.

Najveću građu, količinski i u dužinskim metrima, čuvaju Arhiv BiH i Historisjki arhiv Sarajevo.

- Najznačajniji fondovi i zbirke u Sarajevu nalaze se u Historijskom arhivu Sarajevo. Više od 220 naših arhivskih fondova proglašeno je nacionalnim spomenikom BiH u kategoriji pokretno dobro. To je građa od općeg društvenog značaja za BiH, a ne samo za Sarajevo. U suštini sve je to dio svjetske baštine. Kad je u pitanju Historijski arhiv Sarajevo, spomenut ću samo neke arhivske fondove - Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva, Vladin povjerenik za grad Sarajevo, Gradski narodni odbor Sarajeva, Skupština grada Sarajeva, Popis stanovništva 1910. i 1925. godine Sarajevo, Orijentalna zbirka, Zbirka karata, mapa i planova, Zbirka Varia, mnogi porodični i lični fondovi... U Arhivu BiH nalaze se također za našu zemlju hiljade značajnih arhivskih fondova koji su od neprocjenjivog značaja. Zašto? Pa upravo kroz njih BiH dokazuje svoju državnost, posebnost i svoj identitet. Ti arhivski fondovi su lična karta, rodni list i državljanstvo BiH i njenih gradova i građana - kaže Zaimović.

PET IZAZOVA ZA BH. ARHIVE

Arhivisti su uglavnom diplomirani stručnjaci iz oblasti historije, prava, te orijentalistike ili germanistike. 

U Hrvatskoj, pak, postoji studij informacijskih nauka koji uključuje arhivistiku, bibliotekarstvo, muzeologiju, dokumentalistiku. Također su u regiji i Evropi zastupljeni konzervatori i restauratori, odnosno inžinjeri hemije i biologije.

Svi oni u BiH se suočavaju sa brojnim izazovima.

- Sudbina Zemaljskog muzeja je crni oblak koji stalno održava stanje napetim i neizvjesnim. Kako je uopće moguće da se takvo što desi? Da li su ostale baštinske institucije na redu? U stvari, ta ravnodušnost jeste naš najveći izazov. Kakav je to odnos države prema baštinskim ustanovama? Pozitivan primjer u BiH jesu Mediacentar i rad Dragana Golubovića. Drugi izazov je izgradnja po međunarodnim standardima prvog namjenskog objekta za arhiv u BiH. Takav još ne postoji, niti se nazire izgradnja. Treći izazov je osavremenjivanje arhivskog poslovanja. To i državni zakoni moraju pratiti. Navest ću samo jedan primjer, a to je elektronsko poslovanje i e-arhiva. I država i arhivi moraju da se prilagođavaju toj formi rada. Četvrti izazov jeste da kroz programe, djecu, đake i studente vratimo u baštinske ustanove. Peti izazov je digitalizacija - nabraja Zaimović.

U međuvremenu, najveći izazovi su zaštita arhivske građe, njen smještaj te samo sređivanje i obrada arhivskih fondova i zbirki. 

Za razliku od razvijenih društava, gdje arhivisti ne razbijaju glavu oko fizičke zaštite građe, osim ako se ne radi o nekim raritetima, niti razmišljaju od danas do sutra, već se mogu posvetiti dugoročnim projektima, bh. arhivisti nemaju taj luksuz.

Ipak, ovi entuzijasti uživaju i vole posao koji rade.

- Uvijek je izazov uhvatiti se ukoštac s dokumentima, pronaći njihovu glavu i rep, upoznati se sa njima i preko njih oživjeti prošlost, ljude, te naći neki zanimljiv podatak. To je kao da ulazite u neku vremensku mašinu. Svakako da je svaki arhivist najsretniji kad vidi da se zahvaljujući njegovom urađenom poslu istraživači dobro snalaze i da im je olakšan rad i objektivna spoznaja. Kao i to kad pomognete čovjeku u rješavanju njegovih svakodnevnih problema kad su u pitanju imovinsko pravni odnosi i slično - kaže naš sagovornik.

OSNOVNI POJMOVI

Haris Zaimović kaže da se pojmovi iz ove materije često miješaju te da je važno definisati neke osnovne.

Arhiv - ima više značenja: arhiv kao arhivska ustanova, arhiv kao odjel pri nekoj instituciji.

Arhiva - podrazumijeva arhivsku građu koja se čuva pri nekoj firmi ili instituciji mada u BiH nažalost mnogi bacaju svoju pisanu građu.

Arhivist - djelatnik jedne arhivske ili druge baštinske institucije sa VSS, te položenim stručnim arhivističkim ispitom za VSS.

Arhivski tehničar - djelatnik sa SSS kojem su dodijeljeni stručni arhivski poslovi. Arhivski tehničari polažu stručni arhivistički ispit za SSS.

Arhivar - radno zanimanje koje neki uposlenik ima u nekom preduzeću, javnoj ustanovi, instituciji.

PUTOVANJE KROZ VRIJEME I PROSTOR

Rad na arhivskim dokumentima opisuje kao istinsko putovanje kroz vrijeme i prostor. 

- Hodate sarajevskim ulicama i institucijama iz nekih davnih vremena. Najedanput su oživljeni ljudi koji više decenija ili stotina godina nisu među nama, kao da sa njima razgovarate. Odnosno, kao da razgovarate sa gradom. Takav ja osjećaj imam, pošto radim na arhivskom fondu Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva, A-U period. Nekako osjetite duh Sarajeva iz tog vremena. Sa jednakim oduševljenjem će vam pričati i kolege koje rade na drugim fondovima - opisuje naš sagovornik.

(Intervju objavljen u magazinu Start BiH, od 1. X 2013., br. 385, god. XVI)
 
«Početak«12345678»Kraj»

Stranica 2 od 8

Nacionalni spomenik BiH

(15. juli 2009. godine)

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH na svojoj 45. sjednici donijela je odluku o

proglašenju pokretnog dobra - Fondovi i zbirke JU Historijski arhiv Sarajevo nacionalnim spomenikom BiH.

Prema odredbama Zakona o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Službene novine FBiH, br. 2/02, 27/02 i 6/04), nacionalni spomenici uživaju najviši stepen zaštite, a za implementaciju odluka Komisije odgovorni su federalni organi vlasti. U slučaju pokretnog dobra, u koje spadaju Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo, nadležno je Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Preuzmi dokument

Razglednice Sarajeva

alifak_groblje_3_small.jpg